Nakit

Osobni ukrasni predmeti

Nakit čine ukrasni predmeti. To su obično predmeti koje ljudi stavljaju kao ukrase na telu, obući i odeći. Ranije su ih proizvodile zanatlije ili umetnici, danas se time bavi, ređe, primenjena umetnost, a sve se više proizvode masovno, u serijskoj proizvodnji.

Dijamont
Ćilibarni privesci

Čovek je počeo sa ukrašavanjem, odnosno obeležavanjem svoga tela još u praistoriji, u početku su to bili oblikovani predmeti od kostiju, kamena ili školjki a kasnije se koristio metal i staklo.[1]

Posebnu važnost iamao je nakit kod bliskoistočnih naroda, Sumeraca, Vavilonjana, Hetita, Egipćana. Bio je u upotrebi, naravno i kod antičkih naroda Grka, Rimljana, i drugih, a nastavio je da se upotrebljava i u Vizantiji i zapadnoevropskim feudalnim državama. Neki od tih predmeta su i do danas sačuvani.

U novijoj istoriji za nakit je više korišćeno drago kamenje i plemeniti metali odnosno umetnički predmeti izrađeni od njih.

Nakit je često bio i nacionalno obeležje, deo folklora i tradicije pa je to i do danas ostao. U dvadesetom veku je razvoj nauke i tehnologije doveo da stvaranja novih oblika i nove vrste nakita uz zadržavanje starih i njihovu modifikaciju.[2]

Navodimo neke od predmeta koji služe kao nakit (ili modni detalj) a na posebnim stranicama je svaki od predmeta (nakita) detaljnije opisan sa nazivima koji su se odomaćili u srpskom jeziku:

  • Bedž
  • Broš
  • Burma
  • Značka
  • Znojnica
  • Igla za kravatu
  • Kravata
  • Lanac
  • Minđuša
  • Narukvica
  • Nušnica
  • Ogrlica
  • Perika
  • Pirsing
  • Privezak za ključeve
  • Prsten
  • Traka za kosu
  • Šnala za kosu

Referenceuredi

  1. Study reveals 'oldest jewellery', BBC News, June 22, 2006.
  2. Kunz, PhD, DSc, George Frederick (1917). Magic of Jewels and Charms. John Lippincott Co.. 

Srodne temeuredi

  • Stari zanati,