5. vijek pne.

Vijek

5. vijek pne. je započeo na prvi dan 500. pne. a završio na posljednji dan 401. pne.

Milenijum:1. milenijum pne.
Vjekovi:6. vijek pne.  5. vijek pne.  4. vijek pne.
Decenije:490-e pne. 480-e pne. 470-e pne. 460-e pne. 450-e pne.
440-e pne. 430-e pne. 420-e pne. 410-e pne. 400-e pne.
Kategorije:RođenjaSmrti
Nastanci – Prestanci


Pregleduredi

Partenon u Ateni

5. vijek pne. je karakterističan po tome što ga je na području Grčke i Mediterana došlo do procvata helenske civilizacije, odnosno brojnih novih dostignuća na polju kulture, umjetnosti, književnosti i filozofije na kojima se temelji današnja zapadna civilizacija.

Vijek je započeo kada se Perzijsko Carstvo u svom širenju na zapad sukobilo s grčkim polisima. Sukob je započeo kao jonski ustanak a potom prerastao u duge grčko-perzijske ratove u kojima je Grčka uspjela očuvati svoju nezavisnost. Među grčkim polisima je najveće bogatstvo i politički uticaj stekla Atena koja postaje glavno kulturno središte antičkog svijeta, u kojem u to vrijeme počinje tzv. klasični period. Atenska politička hegemonija je, s druge strane, izazvala reakciju drugih polisa kao što su Korint i Sparta, te je druga polovica vijeka obilježena dugotrajnim peloponeskim ratom koji je završio atenskim porazom, odnosno završetkom zlatnog doba Atene.

Srbija

U periodu 525 - 480. pne. kod Dardanaca i Tribala se prvi put javljaju proizvodi iz grčkog sveta što vodi helenizaciji elite. U isto vreme je uspostavljena i veza Tribala i Skita. Tribali su u naglom usponu od kraja 6. veka, o čemu svedoči nakit i grčki luksuz. Zanemaruju zemljoradnju i bave se pljačkaškim ratovanjem (najpoznatiji je upad u Trakiju oko 424. pne. kada je poginuo i tamošnji kralj Sitalk).

Na prelazu 6. u 5. vek nastala je dardanska[1] (glasinačka?) kneževska humka ispod dan. Petrove crkve u Novom Pazaru

Nasuprot tome Glasinačka kultura (Autarijati, zahvata i jugozapadnu Srbiju) je konzervativna, kao i ona Ilira u užem smislu u jugozapadnoj Metohiji. Zajednice u dan. Vojvodini su nerazvijene i slične posavskoj kulturi Donja Dolina i oltenijskoj Feriđile[2].

Događajiuredi

Izumi, pronalasci i otkrićauredi

Decenije i godineuredi

500-e pne.509. pne.508. pne.507. pne.506. pne.505. pne.504. pne.503. pne.502. pne.501. pne.500. pne.
490-e pne.499. pne.498. pne.497. pne.496. pne.495. pne.494. pne.493. pne.492. pne.491. pne.490. pne.
480-e pne.489. pne.488. pne.487. pne.486. pne.485. pne.484. pne.483. pne.482. pne.481. pne.480. pne.
470-e pne.479. pne.478. pne.477. pne.476. pne.475. pne.474. pne.473. pne.472. pne.471. pne.470. pne.
460-e pne.469. pne.468. pne.467. pne.466. pne.465. pne.464. pne.463. pne.462. pne.461. pne.460. pne.
450-e pne.459. pne.458. pne.457. pne.456. pne.455. pne.454. pne.453. pne.452. pne.451. pne.450. pne.
440-e pne.449. pne.448. pne.447. pne.446. pne.445. pne.444. pne.443. pne.442. pne.441. pne.440. pne.
430-e pne.439. pne.438. pne.437. pne.436. pne.435. pne.434. pne.433. pne.432. pne.431. pne.430. pne.
420-e pne.429. pne.428. pne.427. pne.426. pne.425. pne.424. pne.423. pne.422. pne.421. pne.420. pne.
410-e pne.419. pne.418. pne.417. pne.416. pne.415. pne.414. pne.413. pne.412. pne.411. pne.410. pne.
400-e pne.409. pne.408. pne.407. pne.406. pne.405. pne.404. pne.403. pne.402. pne.401. pne.400. pne.
390-e pne.399. pne.398. pne.397. pne.396. pne.395. pne.394. pne.393. pne.392. pne.391. pne.390. pne.
MilenijumVijek
4. pne.:40. pne.39. pne.38. pne.37. pne.36. pne.35. pne.34. pne.33. pne.32. pne.31. pne.
3. pne.:30. pne.29. pne.28. pne.27. pne.26. pne.25. pne.24. pne.23. pne.22. pne.21. pne.
2. pne.:20. pne.19. pne.18. pne.17. pne.16. pne.15. pne.14. pne.13. pne.12. pne.11. pne.
1. pne.:10. pne.9. pne.8. pne.7. pne.6. pne.5. pne.4. pne.3. pne.2. pne.1. pne.
1.:  1.  2.  3.  4.  5.  6.  7.  8.  9.10.
2.:11.12.13.14.15.16.17.18.19.20.
3.:21.22.23.24.25.26.27.28.29.30.
4.:31.32.33.34.35.36.37.38.39.40.

Referenceuredi

  1. Istorija srpskog naroda, Prva knjiga - Od najstarijih vremena do Maričke bitke (1371), SKZ Beograd 1981, str. 63
  2. 2,0 2,1 Dragoslav Srejović, Kulture gvozdenog doba na tlu Srbije, rastko.rs