Ruski jezik

Istočnoslavenski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika. Zajedno s ukrajinskim, bjeloruskim i rusinskim čini skupinu istočnoslavenskih jezika. Standardni ruski jezik temelji se na moskovskom narječju.

Ruski jezik
русский язык
Države Rusija
Bjelorusija
Estonija
Kazahstan
Kirgistan
Latvija
Ukrajina
RegijeEuropa, Azija
EtnicitetRusi i dr.
Govornici180 milijuna
Rang5.
Razredbaindoeuropski
 baltoslavenski
  slavenski
   istočnoslavenski
    ruski
Službeni status
Služben u Rusija
Bjelorusija
Kazahstan
Kirgistan
Tadžikistan
UstanovaRuski institut za jezik V. V. Vinogradova
Jezični kôd
ISO 639-1ru
ISO 639-2rus
ISO 639-3rus
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima)

Ruskim kao materinskim jezikom govori oko 180 milijuna ljudi, od kojih oko 130 milijuna živi u Ruskoj Federaciji. Službeni je jezik u Rusiji, Bjelorusiji (uz bjeloruski), Kazahstanu (uz kazaški), Kirgistanu (uz kirgiski). U ovim i ostalim zemljama bivšega Sovjetskoga Saveza ruski je materinski jezik dijela stanovništva i u većoj ili manjoj mjeri jezik javnog života. Široko se rabi i u kulturi, znanosti i tehnici. Uzimajući u obzir i broj govornika ruskog kao drugog jezika, njime se služi oko 300 milijuna ljudi.

Pismouredi

Ruski se zapisuje ćirilicom, izvedenom u 10. stoljeću iz grčkog pisma uz dodatak nekih slova glagoljice, za zapisivanje crkvenih tekstova na slavenskim jezicima. Oblici mnogih slova promijenjeni su i približeni latinici reformama koje je započeo Petar I. Veliki godine 1708. Ovo su novo tzv. "građansko pismo" preuzeli i svi ostali narodi koji pišu ćirilicom - Srbi, Bugari, Ukrajinci, Bjelorusi, i Makedonci.

Sljedeća tablica prikazuje 33 slova ruske ćirilice i njihove približne hrvatske ekvivalente:

Аа

a

Бб

b

Вв

v

Гг

g

Дд

d

Ее

je

Ёё

jo

Жж

ž

Зз

z

Ии

(j)i

Йй

j

Кк

k

Лл

l

Мм

m

Нн

n

Оо

o

Пп

p

Рр

r

Сс

s

Тт

t

Уу

u

Фф

f

Хх

h

Цц

c

Чч

č

Шш

š

Щщ

šč

Ъъ

(1)

Ыы

i

Ьь

(2)

Ээ

e

Юю

ju

Яя

ja

1) Tvrdi znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao tvrdog.

2) Meki znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao mekog.

Glasoviuredi

Ruski ima 33 suglasnika i 5 samoglasnika. Većina suglasnika postoji u tvrdoj (nepalataliziranoj) i mekoj (palataliziranoj) varijanti (u hrvatskom postoje samo parovi n i nj, te l i lj). Budući da pismo ima samo 21 slovo za suglasnike, meki i tvrdi parnjak dijele isto slovo, a status palataliziranosti određuje se prema sljedećem samoglasniku (odnosno tvrdom ili mekom znaku). Zbog toga svaki samoglasnik ima 2 varijante: palatalizirajuću i nepalatalizirajuću:

palatalizirajućiЯЕЁЮИ
nepalatalizirajućiАЭОУЫ

Kod transliteracije, palataliziranost suglasnika može se označiti apostrofom. Palatalizirani se suglasnik izgovara tako da se gotovo istovremeno s njim izgovori i glas j (slično kao što se u hrvatskom nj izgovara kao stopljeno n i j). Tako se na primjer riječi быть (bit', biti) i бить (b'it', udarati) razlikuju samo po prvom suglasniku: u prvoj je tvrd (nepalataliziran), a u drugoj mekan (palataliziran).

Ruski jezik je označen književnom redukcijom. U nenaglašenim slogovima, samoglasnici prestaju odgovarati etimologiji. Ova se promjena, na sreću, vrši po živim fonetskim pravilima, i (za razliku od prakse u bjeloruskom), ne označa se u pismu.

Zanimljivostiuredi

  • Ruski jezik je osnovica jednog umjetnog (slavenskog) jezika, "sibirskog jezika".
  • Mnogi rusizmi su ušli u hrvatski jezik preko srpskog jezika.

Prijeslov s ruskoguredi

U hrvatskoj je jezičnoj praksi prjeslovljavanje ćirilićnih tekstova.

Аа AaБб BbВв VvГг GgДд DdЕе JejeЁё JojoЖж ŽžЗз ZzИи IiЙй Jj
Кк KkЛл LlМм MmНн NnОо OoПп PpРр RrСс SsТт TtУу UuФф Ff
Хх HhЦц CcЧч ČčШш ŠšЩщ ŠčščЪъ (2)Ыы YyЬь (3)Ээ EeЮю Ju juЯя Ja ja

1) Kao „e” iza suglasnika, kao je na početku riječi, iza samoglasnika i iza Ь i Ъ

2) Tvrdi znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao tvrdog.

3) Meki znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao mekog.


  • rus. Ы > y
  • rus. Щ > šć
  • rus. Э > ė
  • rus. Я > ja
  • rus. e > e iza suglasnika, je na početku riječi, iza samoglasnika i iza Ь i Ъ
  • rus. Ё > jo
  • rus. Ю > ju

Izvoriuredi

Vanjske povezniceuredi

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Ruski jezik
🔥 Top keywords: Glavna stranicaFacebookVeliki četvrtakPosebno:TražiKorizmaSlađana MiloševićEiffelov toranjVeliki tjedanZagrebVeliki petakBor (grad)BaltimoreHrvatska nogometna reprezentacijaHrvatski uskrsni običajiUskrsKumovi (televizijska serija)HrvatskaSedam smrtnih grijehaAbdulah SidranEuropsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.Čista srijedaBrazilVelika subotaGruzijaDeset Božjih zapovijediDragana MirkovićDodatak:Popis pozivnih brojeva u HrvatskojHrvatski parlamentarni izbori 2024.Survivor 5 (2024.)Hrvatski parlamentarni izbori 2020.Svetlana BojkovićDodatak:Popis pozivnih brojeva u Bosni i HercegoviniZastava IndijeBosna i HercegovinaLuka ModrićZagrebačka uspinjačaEgipatSandra BenčićEuropska unijaHoroskopSplitSedam svjetskih čudaLionel MessiGoran IvaniševićSjögrenov sindromRodbinski naziviPost u islamuGustave EiffelSarajevoDodatak:Popis strijelaca hrvatske nogometne reprezentacijeZoran MilanovićRamazanKategorija:Mjeseci u godiniYouTubePisanicaDado TopićSan snova (televizijska serija)Posebno:Nedavne promjeneŠimićiTadžikistanRijekaUskociMarko PjacaNikola TeslaDodatak:Popis svjetskih danaMostarNovak ĐokovićDrugi svjetski ratAutizamOsijekHNK Hajduk SplitFurio RadinDubrovnikSjedinjene Američke DržaveNeretvaAngkor WatIzborne jedinice u HrvatskojSrbijaMojsijeDomovinski ratCrno-bijeli svijet (televizijska serija)Panamski kanalApostolKarolina Vidović KrištoPelješki mostPrvi svjetski ratIsusKip slobodeRusijaHrvatska radiotelevizijaCarles Puigdemont27. ožujkaNjemačkaDodatak:Popis državaVrijeme ljubaviPostDomovinski pokretRegistracijske oznake za cestovna vozila u NjemačkojBauhaus