Peking

Glavni grad NR Kine

Peking (kineski: 北京, pinyin: Běijīng; "sjeverna prijestolnica") je glavni grad Narodne Republike Kine (NRK) i jedna od četiri gradske oblasti pod direktnom kontrolom vlade.

Peking
北京
Běijīng
Vizura Pekinga, Tiananmen, Nacionalni stadion u Pekingu, Nebeski hram i Nacionalno narodno kazalište
Vizura Pekinga, Tiananmen, Nacionalni stadion u Pekingu, Nebeski hram i Nacionalno narodno kazalište
Vizura Pekinga, Tiananmen, Nacionalni stadion u Pekingu, Nebeski hram i Nacionalno narodno kazalište
Nadimak: Sjeverna prijestolnica
Koordinate: 39°54′N 116°23′E / 39.900°N 116.383°E / 39.900; 116.383
Država Kina
Osnutak473. pr. Kr.
Vlast gradske pokrajine
 - VrstaOpćina
 - Partijski sekretarGuo Jinlong (Komunistička stranka Kine)
Površina
 - Metropolitansko područje16.801,25 km²
Visina43 m
Stanovništvo (2012.)
 - Grad20.693.000 (2. u Kini)
 - Gustoća1.200 stanovnika/km² (4. u Kini)
 - Urbano područje11.940.000 (2007.)
Vremenska zonaKinesko standardno vrijeme (UTC+8)
 - Ljeto (DST)ne primjenjuje se (UTC+8)
Poštanski broj100000 - 102629
Pozivni broj010
BDP (2011.)247,7 miljardi $ (13. u Kini)
HDI (2008.)0,891 (2. u Kini)
ISO 3166-2CN-10
Službena stranica beijing.gov.cn
Zemljovid
Položaj općine Peking u Kini
Položaj općine Peking u Kini

Položaj općine Peking u Kini

Peking je drugi po veličini kineski grad (poslije Šangaja) s oko 17,4 milijuna stanovnika (računajući gradsku oblast Pekinga).[1] Veliko je prometno središte s mnoštvom pruga, cesta i autocesta koji ulaze i izlaze iz njega u svim pravcima. Peking je također i političko, kulturno i obrazovno središte NRK, dok su Šangaj i Hong Kong veća gospodarska središta od njega. Peking je izabran za domaćina Olimpijskih igara 2008. godine.

Zemljopisuredi

Satelitski snima urbanog područja Pekinga sa Zabranjenim gradom u središtu

Peking je smješten na sjeveroistoku Kine na povoljnom položaju između strateški važne regije Mandžurije i ostatka Kine. Nalazi se na visoravni između planina Xishan i Yanshan. Kroz grad teče više manjih rijeka (najvažnije su Yongding, Chaobai i Wenyu). Peking je sjeverna postaja Velikog kanala koji ga povezuje s rijekama Huang He i Yangtze.

Klima je umjerena s velikim utjecajem monsuna. Ljeta su vruća i vlažna, a zime hladne i suhe. Često vjetar donosi pijesak iz nedaleke pustinje Gobi, te su česte pješčane oluje tijekom kojih grad zna biti zameten pijeskom.

Peking je oko 100 km udaljen od Žutog mora. Grad Tianjin na moru funkcionira kao pekinška luka.

Povijesturedi

Nalazište pekinškog čovjeka u Zhoukoudianu

Na arheološkom lokalitetu Zhoukoudian nedaleko od današnjeg Pekinga su pronađeni jedni od najznačajnijih otkrića pračovjeka homo erectusa (tzv. "Pekinški čovjek"). Starost nalazišta se procjenjuje na 500.000-750.000 godina. Na istom nalazištu postoje i nalazi iz kamenog doba starosti 27.000-10.000 godina.

Još od 723. pr. Kr. na mjestu današnjeg Pekinga postojalo je nekoliko gradova s različitim imenima. Najznačajniji je bio grad Ji koji je bio glavni grad kraljevstva Yan (jednog od kineskih kraljevstava u tzv. doba Zaraćenih država i doba Proljeća i jeseni do 221. pr. Kr). U kasnijem razdoblju su tamo postojala sjedišta prefektura dinastija Qin, Han i Jin. Od 938. na području Pekinga postoji sekundarni glavni grad dinastije Liao koji je nazvan Nanjing (u prijevodu "južni glavni grad", nema nikakve veze s današnjim gradom Nanjingom). Od 1153. se grad zove Zhongdu i postao je jedna od 3 prijestolnice dinastije Jin.

1215. godine su Kinu napali Mongoli i kod Zhongdua izvojevali jednu od najvažnijih pobjeda nako koje su zavladali Kinom (ta pobjeda je kasnije nazvana Bitka kod Pekinga). Začetak današnjeg Pekinga bio je Kanbalik ("kanov grad"), prijestolnica Kublaj-kana (1260.1290.). Taj grad se zvao Dadu ili Daidu (na mongolskom jeziku) i završen je 1293. godine.

Od 1368. godine gradom vlada kineska dinastija Ming i grad se zove Beiping. Od 1403. ima današnje ime Beijing. Pod današnjim imenom grad je bio prijestolnica Kine od 1421. do 1911.

Nebeski hram

Za vladavine dinastije Ming (1368.1644.) Peking počinje dobivati svoj sadašnji izgled - izgrađen je "Zabranjeni grad" (carska palača i prijestolnica 24 kineska cara tijekom pet stoljeća), Tiananmen ("vrata nebeskog mira", glavni ulaz u Zabranjeni grad), dok su gradske zidine iz tog perioda postojale sve do sredine 20. stoljeća. Od 1644. je glavni grad dinastije Qing. Grad je bio napadnut tokom Drugog opijumskog rata 1860.

Grad je često mijenjao vladare tijekom građanskih ratova vođenih tijekom revolucije i stvaranja Republike Kine (Tajvan) godine 1911. Kada je 1928. sjedište vlade preseljeno u Nanjing ("južna prijestolnica"), Peking je promijenio ime u Beiping ("sjeverni mir").

Tijekom kinesko-japanskog rata (1937.1945.) bio je pod japanskom okupacijom da bi, po okončanju građanskog rata prevlašću komunista, 1. listopada 1949. godine postao prijestolnica novoosnovane NR Kine. Od tada Peking se proširio daleko izvan granica stare gradske jezgre dok tisuće novih zgrada, hotela i kulturnih centara mijenjanju izgled grada i predgrađa, osobito od posljednjeg desetljeća 20. stoljeća porastom moderne gradnje.

Znamenitostiuredi

Peking ima vrlo mnogo tradicionalnih kineskih kulturno-povijesnih znamenitosti. Najvažnija znamenitost je Zabranjeni grad, kompleks bivših carskih palača sagrađenih u tradicionalnom kineskom stilu gradnje. Ispred Zabranjenog grada je najveći svjetski trg Tiananmen (Trg nebeskog mira). Na trgu su smješteni brojni spomenici komunističke vlasti (Velika dvorana naroda, mauzolej Mao Zedonga, Kineski narodni muzej). Značajne su i ostale bivše carske palače (najpoznatija je Ljetna palača u Pekingu).

Poznati su brojni taoistički i budistički hramovi (najpoznatiji je Nebeski hram). Ostali značajni hramovi su Hram Zemlje, Hram Sunca i Hram Mjeseca. U centru grada postoje brojni parkovi s umjetnim jezerima (najpoznatiji su Beihai, Shichahai, Zhongnanhai, Jingshan i Zhongshan).

Put duša prema grobnicama dinastija Ming i Qing

Carske grobnice dinastija Ming i Qing u distriktu Changping su najljepši i najveći kompleks carskih mauzoleja u kojemu je sahranjeno 13 careva, počevši od trećeg cara dinastije Ming, Yonglea (1402. – 1424.), koji je premjestio prijestolnicu iz Nanjinga u Peking, sve do posljednjeg cara dinastije Ming, Chongzhena, koji se objesio u travnju 1644. godine.

Najveća turistička znamenitost u okolici Pekinga je ipak Kineski zid čiji se najposjećeniji dio nalazi samo oko 30 km od grada. Također je značajno nalazište Pekinškog čovjeka Zhoukoudian.

Upravauredi

Puni naziv uprave Pekinga je „Narodna vlada grada Pekinga” i grad je pod izravnom upravom Komunističke stranke Kine, tako da je partijski sekretar Pekinga (北京市委书记) ujedno i predsjednik gradske vlade koja obnaša izvršnu vlast grada. Vladu čine i gradonačelnik i zamjenik gradonačelnika koji se bave provedbom zakona, javnom sigurnošću i sl. Pored toga, kao glavni grad države u pekingu se održava Kineski nacionalni sabor. Pokrajinski grad Peking je podijeljen u 17 distrikta:

ZemljovidDistrikt / OkrugKineskiPopulacija
(2010.)[2]
Površina
(km²)
Gustoća
(stanovnika/km²)

2. Dongcheng
1. Xicheng
3. Shijingshan
Chaoyang
Haidian
Fengtai
3
1
2
Mentougou
Fangshan
Tongzhou
Shunyi
Changping
Daxing
Pinggu
Miyun
Yanqing
Huairou
Dongcheng东城区919.00040,622.635
Xicheng西城区1.243.00046,526.731
Chaoyang朝阳区3.545.000470,87.530
Haidian海淀区3.281.000426,07.702
Fengtai丰台区2.112.000304,26.943
Shijingshan石景山区616.00089,86.860
Tongzhou通州区1.184.000870,01.361
Shunyi顺义区877.000980,0895
Changping昌平区1.661.0001.430,01.162
Daxing大兴区1.365.0001.012,01.349
Mentougou门头沟区290.0001.331,3218
Fangshan房山区945.0001.866,7506
Pinggu平谷区416.0001.075,0387
Huairou怀柔区373.0002.557,3146
Miyun密云县468.0002.335,6200
Yanqing延庆县317.0001.980,0160

Gospodarstvouredi

Gospodarski razvoj Pekinga danas slijedi dinamičan gospodarski razvoj Kine koja sve brže izrasta u gospodarskog diva. Zbog toga se danas u gradu grade nove poslovne četvrti s modernim zgradama. Peking nije kineski gospodarski centar (taj primat pripada najvećem gradu Šangaju), ali se kao drugi grad po veličini izrazito brzo razvija i danas postaje jedan od najvažnijih svjetskih poslovnih središta. U Pekingu se jače razvija financijski i uslužni sektor koji danas akumulira 73% gradskog kapitala. Moderne elektroničke i informatičke djelatnosti su smještene u novom dijelu grada Zhongguancun koji se naziva "kineska Silicijska dolina".

Športuredi

Otvaranje Ljetnjih olimpijskih igara u Pekingu 2008.

Međunarodna športska natjecanja:

Povezani članciuredi

Izvoriuredi

  1. Beijing's population exceeds 17.4 million. Xinhua News Agency. 4. prosinca 2007.
  2. 北京市2010年第六次全国人口普查主要数据公报. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. listopada 2011. Pristupljeno 10. srpnja 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Vanjske povezniceuredi

Ostali projektiuredi

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Peking


🔥 Top keywords: Glavna stranicaFacebookVeliki četvrtakPosebno:TražiKorizmaSlađana MiloševićEiffelov toranjVeliki tjedanZagrebVeliki petakBor (grad)BaltimoreHrvatska nogometna reprezentacijaHrvatski uskrsni običajiUskrsKumovi (televizijska serija)HrvatskaSedam smrtnih grijehaAbdulah SidranEuropsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.Čista srijedaBrazilVelika subotaGruzijaDeset Božjih zapovijediDragana MirkovićDodatak:Popis pozivnih brojeva u HrvatskojHrvatski parlamentarni izbori 2024.Survivor 5 (2024.)Hrvatski parlamentarni izbori 2020.Svetlana BojkovićDodatak:Popis pozivnih brojeva u Bosni i HercegoviniZastava IndijeBosna i HercegovinaLuka ModrićZagrebačka uspinjačaEgipatSandra BenčićEuropska unijaHoroskopSplitSedam svjetskih čudaLionel MessiGoran IvaniševićSjögrenov sindromRodbinski naziviPost u islamuGustave EiffelSarajevoDodatak:Popis strijelaca hrvatske nogometne reprezentacijeZoran MilanovićRamazanKategorija:Mjeseci u godiniYouTubePisanicaDado TopićSan snova (televizijska serija)Posebno:Nedavne promjeneŠimićiTadžikistanRijekaUskociMarko PjacaNikola TeslaDodatak:Popis svjetskih danaMostarNovak ĐokovićDrugi svjetski ratAutizamOsijekHNK Hajduk SplitFurio RadinDubrovnikSjedinjene Američke DržaveNeretvaAngkor WatIzborne jedinice u HrvatskojSrbijaMojsijeDomovinski ratCrno-bijeli svijet (televizijska serija)Panamski kanalApostolKarolina Vidović KrištoPelješki mostPrvi svjetski ratIsusKip slobodeRusijaHrvatska radiotelevizijaCarles Puigdemont27. ožujkaNjemačkaDodatak:Popis državaVrijeme ljubaviPostDomovinski pokretRegistracijske oznake za cestovna vozila u NjemačkojBauhaus