Francuska Gijana

Francuska Gijana[1] ili Francuska Gvajana, prekomorski je departman i prekomorska regija Francuske Republike. S površinom od 86 504 km², najveći je francuski departman. To je jedini francuski, a ujedno i jedini teritorij Europske unije u Južnoj Americi. Ekvatorska šuma pokriva najveći dio teritorija Francuske Gijane.Službeno ime Francuske Gijane (u francuskim i europskim krugovima) je Gijana ili Gvajana (fr. Guyane). Pridjev "francuska" se dodaje još iz kolonijalnih vremena, kad su postojale tri Gvajane: Britanska Gvajana (današnja Kooperativna Republika Gvajana), Nizozemska Gvajana (današnji Surinam) i Francuska Gvajana.

Francuska Gijana
Guyane française
ZastavaGrb
ZastavaGrb
Geslo
"Liberté, égalité, fraternité"
Himna
marseljeza
Glavni gradCayenne
Službeni jezikfrancuski
Državni vrh
 - PredsjednikRodolphe Alexandre
Površina
 - ukupno86 504 km2
 - % vode2 %
Stanovništvo
 - ukupno (2008.)220 000
 - gustoća2.7/km2
Valutaeuro
Pozivni broj+594
Vremenska zonaUTC -3
Internetski nastavak.gf

Povijesturedi

Pozicija Francuske Gijane u Južnoj Americi

Francuzi su se prvi put naselili na ove prostore 1604. Na Francuskoj Gijani nalazila se slavna kažnjenička kolonija Vražji otok (Île du Diable) koja je 1946. zatvorena. Zatvorenici su većinom kasnije deportirani natrag u Francusku, ali jedan dio njih je odlučio i ostati. Slavni zatvorenik na otoku je bio i Leptir "Papillon" po čijem životu je snimljen i istoimeni film iz 1973. sa Steve McQueenom i Dustin Hoffmanom u glavnim ulogama.

Upravauredi

Gijana je samostalna administrativna regija i prekomorski departman Francuske (DOM-département d'outre-mer), sa sjedištem u Cayenneu.Zajedno s Gvadalupom i Martinikom koji se nalaze u malim Antilima Americi čini Francuske departmane Amerike (départements français d'Amérique-DFA). Gijana je jedna od sedam ultraperifernih regija Europske unije.

Zemljopisuredi

Francuska Gijana se sastoji od tri geografske regije: Obalnog pojasa, gdje živi većina stanovništva, prašume i Tumac-Humac planina koje se nalaze blizu brazilske granice.Najveći vrh Gijane je Bellevue de l'Inini (851 m), druga važnija brda su: Mont Machalou (782 m), Pic Coudreau (711 m) i Mont St Marcel (635 m), Mont Favard (200 m) i Montare du Mahury (156 m).Barrage de Petit-Saut je umjetno jezero na sjeveru departmana koje je iskopano radi hidroenergije.Važniji otoci su Îles du Salut među kojima je Île Royale, Île Saint-Joseph i Île du Diable (Vražji otok).

Gradoviuredi

Zemljovid Francuske Gijane
  • Cayenne: Cités de Cayenne
  • Kourou: Cités de Kourou
  • Remire-Montjoly: Cités de Remire-Montjoly
  • Sinnamary
  • Saint-Laurent-du-Maroni
  • Matoury: Cités de Matoury
  • Mana
  • Roura
  • Montsinnéry

Gospodarstvouredi

Gijana je zavisna o Francuskoj u većini gospodarskih pitanja. Glavne prihodi su od ribarenja, rudarenja (zlato i boksit) i drvne industrije. Značajan dio prihoda (oko 25% BDP-a departmana) dolazi od svemirskog centra u Kourouu (Centre Spatial Guyanais) u kojem je zaposleno oko 1700 ljudi, odakle Europska svemirska agencija lansira svoje misije.Nezaposlenost je veliki problem (oko 20%-30%).

Demografijauredi

Stanovništvo Francuske Gijane koje većinom živi na obali je vrlo različite etničke strukture. Kreolci (crnci i mulati) su najveća etnička grupa od oko 30%-50%. 10% čine europljani, većinom Francuzi. Oko 8% čine Brazilci, Surinamci 4% i Gvajanci 2,5%. Glavne Azijske zajednice su Hmong iz Laosa (oko 1.5%) i Kinezi iz Hongkonga (oko 3,2%) Također postoje velike etničke zajednice podrijetlom s raznih karipskih otoka, većinom s Haitija. Većina stanovništva je katoličke vjeroispovjedi. Prastanovnici Indijanci još žive izolirano po džunglama, a sastoje se od sljedećih plemena: Arawak (ili Lokono), Emerillon, Galibi, Oyampi (Wayampí), Oyana (Oiana, Wayana), Palikur i posljednji Yao su nestali. Više od 5000 stanovnika Francuske Gijane govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim. Najrasprostranjeniji su jezici iz obitelji carib (manje od 3000), arawak (par stotina) i iz obitelji tupi-guarani jezici wayampi (manje od 1200) i emerillon (400).

Unutarnje povezniceuredi

Izvoriuredi

  1. Mijo Lončarić, »Hrvatska imena država«, Jezik, god. 42., br. 1., mjeseca listopada 1994., str. 1. – 12., navod sa str. 7.

Vanjske povezniceuredi


Portal Francuske – Pristup člancima s tematikom o Francuskoj.
🔥 Top keywords: Glavna stranicaFacebookVeliki četvrtakPosebno:TražiKorizmaSlađana MiloševićEiffelov toranjVeliki tjedanZagrebVeliki petakBor (grad)BaltimoreHrvatska nogometna reprezentacijaHrvatski uskrsni običajiUskrsKumovi (televizijska serija)HrvatskaSedam smrtnih grijehaAbdulah SidranEuropsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.Čista srijedaBrazilVelika subotaGruzijaDeset Božjih zapovijediDragana MirkovićDodatak:Popis pozivnih brojeva u HrvatskojHrvatski parlamentarni izbori 2024.Survivor 5 (2024.)Hrvatski parlamentarni izbori 2020.Svetlana BojkovićDodatak:Popis pozivnih brojeva u Bosni i HercegoviniZastava IndijeBosna i HercegovinaLuka ModrićZagrebačka uspinjačaEgipatSandra BenčićEuropska unijaHoroskopSplitSedam svjetskih čudaLionel MessiGoran IvaniševićSjögrenov sindromRodbinski naziviPost u islamuGustave EiffelSarajevoDodatak:Popis strijelaca hrvatske nogometne reprezentacijeZoran MilanovićRamazanKategorija:Mjeseci u godiniYouTubePisanicaDado TopićSan snova (televizijska serija)Posebno:Nedavne promjeneŠimićiTadžikistanRijekaUskociMarko PjacaNikola TeslaDodatak:Popis svjetskih danaMostarNovak ĐokovićDrugi svjetski ratAutizamOsijekHNK Hajduk SplitFurio RadinDubrovnikSjedinjene Američke DržaveNeretvaAngkor WatIzborne jedinice u HrvatskojSrbijaMojsijeDomovinski ratCrno-bijeli svijet (televizijska serija)Panamski kanalApostolKarolina Vidović KrištoPelješki mostPrvi svjetski ratIsusKip slobodeRusijaHrvatska radiotelevizijaCarles Puigdemont27. ožujkaNjemačkaDodatak:Popis državaVrijeme ljubaviPostDomovinski pokretRegistracijske oznake za cestovna vozila u NjemačkojBauhaus